Europska unija i Pariški sporazum o klimatskim promjenama?
EU podupire Pariški sporazum i svojim Zelenim planom želi postati prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. godine
Svjetski čelnici i čelnice 2015. godine postigli su dogovor o ciljevima u borbi protiv klimatskih promjena te je 4. studenoga 2016. godine na snagu stupio Pariški sporazum kojeg je ratificiralo 55 zemalja odgovornih za najmanje 55 posto globalnih emisija stakleničkih plinova.
Što je Pariški sporazum?
Pariški sporazum je plan djelovanja za ograničavanje globalnog zagrijavanja čiji je cilj zadržati prosječne svjetske temperature na razini manjoj od 2°C u usporedbi s predindustrijskim razinama te istovremeno ulagati napore da se taj porast ograniči na 1,5°C.
Sve zemlje Europske Unije ratificirale su Pariški sporazum i samim time su se obvezale da će podnijeti sveobuhvatne nacionalne akcijske planove za borbu protiv klimatskih promjena za smanjenje emisija stakleničkih plinova.
Također, vlade potpisnice Pariškog sporazuma složile su se da će svakih pet godina podnijeti izvještaj o svojim akcijskim planovima te da će izvještavati kako napreduju u postizanju svojih nacionalnih ciljeva.
Što je Europski zeleni plan?
Zemlje Europske Unije snažno podupiru Pariški sporazum i njegov cilj zadržavanja globalnog zagrijavanja unutar sigurnih razina. Prema Zelenom planu Europske Unije, postavljen je akcijski plan pomoću kojeg EU želi do 2050. godine postati klimatski neutralna.
Europski zeleni plan pokrenula je Europska komisija u prosincu 2019. godine, a riječ je o paketu inicijativa kojim se želi osigurati zelena tranzicija EU-a, pri čemu je krajnji cilj postići klimatsku neutralnost do 2050. godine.
Ciljevi Europskog zelenog plana
Zahvaljujući Europskom zakonu o klimi, politička ambicija EU-a da postigne klimatsku neutralnost do 2050. postala je pravno obvezujuća za sve članice.
Donošenjem spomenutog zakona EU i države članice obvezali su se da će do 2030. godine smanjiti neto emisije stakleničkih plinova u EU za najmanje 55 posto u odnosu na razine iz 1990. godine.
Europska industrijska strategija
Europska unija želi da europska industrija ima vodeću ulogu u prijelazu na klimatsku neutralnost.
Zato je Komisija 2021. godine ažurirala industrijsku strategiju kako bi se ojačala otpornost i unaprijedila konkurentnost Europe.
Ovom se strategijom želi omogućiti da europska industrija bude predvodnik u zelenoj i digitalnoj transformaciji i postane svjetski pokretač prijelaza na klimatsku neutralnost i digitalizaciju.
Prelazak na čistu energiju
Jedan od koraka industrijske strategije je prelazak na čistu energiju zato što proizvodnja i uporaba energije trenutačno uzrokuju 75 posto emisija stakleničkih plinova u Uniji.
EU smatra da je prelazak na čistu energiju neophodan za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine, ali i velika je prilika za gospodarski rast. Između ostalog, kako bi postigla te ciljeve, Unija radi na reviziji direktive o energiji iz obnovljivih izvora.
Direktivom o energiji iz obnovljivih izvora želi se povećati udio energije iz obnovljivih izvora u gospodarstvu. Revidiranim prijedlogom Komisije na energetskom tržištu Unije se do 2030. godine želi dosegnuti najmanje 40 posto obnovljivih izvora energije.
Pravedna energetska tranzicija
Kako bi podržala najranjivije skupine i male poduzetnike, Europska Unija će 2026. godine osnovati Socijalni fond za klimu čiji je proračun procijenjen na 86,7 milijarde eura.
Fond će pomoći u prelasku na obnovljive izvore energije i uključiti mjere za smanjenje energetskih poreza i naknada, poticaje za obnovu zgrada, korištenje automobila za zajedničku upotrebu te uspostavu tržišta rabljenih električnih vozila.
Veći kapaciteti solarne fotonaponske energije
Planom REPowerEU uvedena je strategija za udvostručenje kapaciteta solarne fotonaponske energije na 320 GW do 2025. godine i za ugradnju 600 GW do 2030. godine.
Plan je uključivao i postupno uvođenje pravne obveze ugradnje solarnih ploča na nove javne, komercijalne i stambene zgrade te strategiju za udvostručenje stope uvođenja toplinskih crpki u centraliziranim i komunalnim sustavima grijanja.
Na temelju plana države članice moraju utvrditi i donijeti planove za namjenska područja za obnovljive izvore energije, uz skraćene i pojednostavnjene postupke izdavanja dozvola.
Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.
Vijeće za okoliš Europske Unije 2020. godine usvojilo je zaključke o bioraznolikosti u kojima se potvrđuju ciljevi strategije EU-a za bioraznolikost do 2030. Države članice prepoznale pozvale su da se ciljevi bioraznolikosti integriraju u sektore kao što su poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo.
Spomenutom strategijom za bioraznolikost nastoji se doprinijeti oporavku bioraznolikosti u Europi do 2030. godine.
Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.
- proširenje zaštićenih kopnenih i morskih područja u Europi
- obnovu narušenih ekosustava smanjenjem upotrebe i štetnosti pesticida
- povećano financiranje djelovanja i bolje praćenje napretka